Priča o Pčinji
Izuzetne geološke pojave, retke vrste biljaka i ptica i uzbudljive panorame-sve ovo prati Pčinju od njenog stvaranja u Srbiji pa sve do njenog ulivanja u Vardar.
Izuzetne geološke pojave, retke vrste biljaka i ptica i uzbudljive panorame-sve ovo prati Pčinju od njenog stvaranja u Srbiji pa sve do njenog ulivanja u Vardar.
Otkrivanjem novog kontinenta, prva razmena genetskog materijala u obliku hrane dogodila se u srednjem veku. Dakle, ekosistemi i biodiverzitet su se izmenili na svetskom nivou. Danas, zbog klimatskih promena, ali i genetske modifikacije organizama, svetski agrobiodiverzitet je značajno opao.
Posledice klimatskih promena više nisu samo scenario za budućnost. Važni ekosistemi, tlo, obale i ljudski životi gube se pred našim očima. Potopljena ostrva, plaže i potopljeni domovi samo su neke od posledica sa kojima će se zemlje Zapadnog Balkana suočiti u narednim decenijama.
Letnji raspust je vreme posvećeno nama, za naše opuštanje i uživanje uz more i obalu jezera. Ali kako se turizam razvija u jednoj od najvećih industrija, tako se povećava i njegov uticaj na životnu sredinu. Mora i jezera su ekosistemi koji će, ako ne vodimo računa o mestu za opuštanje, postati glavni izvor mnogih ekoloških problema. Otkrijte drugu stranu turizma.
Na Balkanu, osim burne istorije i prošlosti, delimo i prirodne resurse i reke. Reke nas razdvajaju, ali nas i spajaju. Oni u sebi nose našu neodgovornost prema prirodi i dele je sa susednim državama. Novi kratki ekološki dokumentarni film „Odneseno rekom“ govori o tri balkanske reke, nemim svedocima regionalnog zagađenja. Dobrodošli u novu, četvrtu sezonu DOMA filma – priče iz i o prirodi.
Teritorija Makedonije je skrivena riznica koja sadrži paleontološke ostatke od svetskog značaja.
Mnoge prirodne vrednosti skrivene su širom Makedonije koje čekaju da budu otkrivene. Entizujazam nekoliko mladih istraživača, biologa i ekologa vođenih zavetom prerano preminulog profesora Ljupča Melovskog, dovodi do otkrića važnih za nacionalno i evropsko prirodno nasleđe.
Prelepi krajolici skriveni su u kratovsko-zletovskom regionu, za koji se istraživači nadaju da će biti proglašen našim prvim geoparkom. Kuklica, Ploče Litotelmi i Markovi Kuli kakve nikada do sada niste videli – centar kulturnih, bioloških i geoloških istraživanja.
Nacionalni park Mavrovo nije zabranjeno, tajno ili zagrađeno mesto. To je živo područje u kojem prebiva ogroman broj retkih i ugroženih živih organizama, ali i ljudi koji su ovde pronašli svoj dom, strast i profesiju. Ovo su njihove priče.
Zemlje Zapadnog Balkana dele sličnu istoriju, granice i prirodne vrednosti. Međutim, da li dele iste probleme i sa životnom sredinom?